Jonathan Swift_guliverova putovanja

JONATHAN SWIFT:

GULLIVEROVA PUTOVANJA

Bilješke o piscu:

Jonathan Swift, jedan od najvećih i najpoznatijih satičara svijeta, rodio se godine 1667. u Dublinu, glavnom gradu Irske, od siromašnih engleskih roditelja. Kada je napisao satiru “A tale of a Tub” (Priča o buretu), koja je govorila protiv svećenstva, nigdje ga nisu htjeli primiti za biskupa. Bio je vrlo omiljen u engleskom društvu i svatko tko je bio pismen čitao je njegova djela. Umro je 1745. god.

Vrsta djela: Putopisni pustolovni roman

Mjesto radnje: Liliput i Blefuscu

Vrijeme radnje: Krajem XVII. st. (1669. – 1700. god.)

Tema: Odnos čovjeka i patuljka

Osnovna misao: Dobro se uvijek ne vraća dobrim

Opisi:

Nasukavanje u Lilliput – dne 5. studenog, kad u onim krajevima počinje

                                   ljeto, u gustoj magli opazi kormilar hrid na

                                   pedeset sežanja od broda; ali je vjetar bio tako

                                   jak da nas je natjerao ravno na nju, i brod nam se

                                   razbije. Nas šestorica spustimo čamac i uspijemo

                                   nekako da se otisnemo od broda i od hridine.

Krajolik kod starog hrama – Kraj oko mene učinio mi se samim vrtom, a

                                         ograđene njive, ponajviše po četrdeset

                                         četvornih stopa, nalikuju na same cvjetne

                                         lijehe. Te su njive izmiješane sa šumama od

                                         pol stanga, a najviše je drveće, koliko sam

                                         mogao rasuditi, visoko sedam stopa.

jedna njihova igra – Ima još jedna zabava, koja se prikazuje jedino pred

                              carem i caricom i ministrom predsjednikom, u

                              osobitim zgodama. Car polaže na stol tri tanka

                              svilena konca, duga šest palaca; jedan je modar,

                              drugi crven, treći zelen. Ti se konci određuju za

                              nagrade onima koje car izvoli odlikovati osobitim

                              znakom svoje milost. Ceremonija se izvršava u

                              svečanoj dvorani njegova veličanstva, gdje se

                              kandidati moraju podvrći ispitu o svojoj vještini, koja

                              je posve drugačija nego pređašnja, i takva da ni

                              izdaleka sličnu nisam vidio ni u kojoj drugoj zemlji u

                              novom ili starom svijetu.

grad Mildendo – Tavanski prozori i kućna sljemena bijahu tako načičkani

                        gledaocima te sam mislio da još nikad nisam vidio

                        napučenije mjesto. Grad je prava četvorina, jer svaka je

                        strana zida duga pet stotina stopa. Dvije velike ceste što

                        unakrst presijacaju grad i dijele ga na četiri četvrtine,

                        široke su pet stopa. Uličice i prolazi, u koje nisam mogao

                        ulaziti, nego sam ih samo razgledao kako sam prolazio,

                        široki su dvanaest do osamnaest palaca. U gradu se može

                        smjestiti pet stotina tisuća duša; kuće imaju od tri do pet

                        katova; tržišta i dućani obilno su opskrbljeni.

careva palača – Vanjsko je dvorište četvorina od četrdeset stopa te

                        obuhvaća dva druga dvorišta: u unutarnjem su dvorištu

                        kraljevske odaje, koje sam jako želio da vidim, ali sam

                        razabrao da je to vanredno teško; jer velike kapije iz

                        jedne četvorine u drugu samo su osamnaest palaca

                        visoke i sedam palaca šitroke. No zgrade u vanjskom

                        dvorištu u najmanju su ruku pet stopa visoke, pa ih ne

                        bih mogao prekoračiti a da ih silno ne oštetim, premda su

                        zidovi čvrsto građeni od klesana kamena.

Analiza glavnog lika:

Gulliver

Gulliver dolazi iz jedne obitelji koja se nastanila u Londonu. Bio je treći od pet sinova. Sa četrnaest godina išao je Cambridge, u Emanuel College. Izučavao je navigaciju, matematiku i druge znanosti koje su mu poslije trebale. Sreća ga je služila i u najgorim slučajeviman kao kada se spašavao nakon što je brod lupio o hridinu i razbio se, a on je rekao:

Citat:

“Što se zbilo s mojim drugovima u čamcu, ne znam kazati; ali sudim da su

 svi zaglavili. Ja sam pak plivao nasreću, a vjetar i struja gonili me

 naprijed.”

Spasio se, ali su ga zarobili patuljci Liliputanci. Dali su mu jesti i piti, a on

je obećao da im neće ništa učiniti. “Priznaje, često ga je snalazila napast,

dok su mu gore – dolje hodali po tijelu, da zgrabi prvu četrdesetoricu i

tresne s njima o pod...”, ali ga je pekla savjest jer je vrlo pošten i drži do svojih obećanja. Liliputanci su dobro postupali s njim i dali mu slobodu.

Postavili su mu uvjete za slobodu, a on ih je “potpisao sve s velikim

veseljem.” Pošto je vrlo volio čitati i učiti, a i dobro je pamtio, brzo je

naučio liliputanski. Njegovu dosjetljivost pokazao je kad je uspio ugasiti

požar – mokraćom. Vedra su bila premala da bi Liliputanci uspjeli ugasiti

požar, a Gulliver se jednostavno – pomokrio. Njegova dobrota i poštenje

nije dobro prošlo jer je kraljeva pohlepa rasla te je htio više. Pomagao je

liliputancima u ratovanju s blefuščanima (ukrao im ratne brodove), a kralj je htio potpunu pobjedu na što Gulliver nije pristao jer je pravedan i ne

želi se miješati u političke probleme dvaju država. Nakon osuđenja

saznajemo da se čak i u njemu može pojaviti strah od malih ljudi, pa bježi

u Blefuscu od kuda se vraća doma.

Problemska pitanja:

1. Sažeto ispričaj zbivanja!

Čovjek po imenu Guliver brodskom nesrećom dolazi u Liliput, zemlju

patuljaka. Tamo ga zarobljavaju i odvode u njihov grad. On uči njihov

jezik i Liliputanci spremaju ugovor s pravilima kojih se Gulliver mora

pridržavati kako bi ga oslobodili. Oslobađaju ga. Spašava ih od mnogih

opasnosti. Odvodi brodove protivničkog naroda, spašava Liliputance od

požara i pomaže u mnogim stvarima. Oni to njemu uzvraćaju tako da mu

žele iskopati oči. On bježi u Blefuscu i tamo napravi brod i vrati se doma.

2. Plan uzbudljivih pustolovnih događaja u Liliputu?

1. Liliputanci zarobljavaju Gullivera

2. Sklapaju dogovor s njim

3. Oslobađaju ga

4. Otima brodove narodu koji je u ratu s liliputancima

5. Spašava ih od požara

6. Urote se protiv njega

7. Bježi u Blefuscu

8. Odlazi doma

3. Tablica s nestvarnim i stvarnim događajima/pojavama?

Stvarni događaji / pojave	Nestvarni događaji / pojave
Rat	Liliputanci
Požar	Lik pravde
Brodolom	Blefuščani

4. Slikoviti ili uzbudljivi prizori

Najuzbudljiviji dio knjige je, po mojem mišljenju, kada izbije požar.

Gulliver tada iskazuje svoju domišljatost. Jako je dobro opisan i vidi se

koliko je pisac truda uložio u tekst.

Dojam o djelu:

Djelo je vrlo zanimljivo, ali ima po meni zvani “Kraljević i prosjak

kompleks” – previše opisa. Da se pisac usredotočio na događaj djelo bi

bilo zanimljivije. Isto tako želio bih reći da je u djelu mjestimice problem

kao i u “Robinsonu Crusoeu” - pisac spominje neke stvari pa kaže da će o

njima poslije govoriti i to stvara zbrku. Djelo mi se vrlo svidjelo.